O ovom pitanju odlučio je Europski sud za ljudska prava (ECHR) u slučaju Lopez Ribalda. Radi se o drugostupanjskom postupku u kojem je odlučivalo Veliko vijeće, a odlukom je preinačena presuda istog suda iz 2018., kojom je utvrđeno da je poslodavac prekršio članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i povrijedio privatnost svojih zaposlenika.

Podsjetimo se, podnositeljice zahtjeva bile su zaposlene kao blagajnice u španjolskom lancu supermarketa. Nakon što je poslovođa utvrdio nepravilnosti (manjak u blagajni), vlasnik lanca odlučio je uz pomoć video nadzora istražiti moguće krađe. Postavio je vidljive i skrivene kamere, pri čemu je zaposlenike obavijestio samo o onim vidljivima. Kamere su zabilježile kako zaposlenice kradu te pomažu kupcima i kolegama krasti robu iz dućana, nakon čega su dobile otkaz.

U presudi Velikog vijeća utvrđeno je da sumnja u krađu, pronevjeru ili kakvu drugu sličnu štetnu radnju može opravdati uvođenje skrivenog video nadzora na radnom mjestu, a posebno ako postoji sumnja da više zaposlenika organizirano radi financijsku i reputacijsku štetu poslodavcu, te da u predmetnom slučaju zaposlenicama nije povrijeđeno pravo na privatnost.

Naravno, osim navedenog, postoje dodatna ograničenja i uvjeti za ovakvo postupanje poslodavca, a o čemu možete više saznati u samoj presudi.