Početkom 2019. godine, ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije i direktor policije najavili su postavljanje 1000 kamera na 800 lokacija u Beogradu. Javnost je tada saznala da će kamere nove generacije imati mogućnost korištenja softvera za prepoznavanje lica i registarskih oznaka vozila. Cilj: “Povećanje razine sigurnosti građana i sprečavanje kaznenih djela” u sklopu projekta “Sigurno društvo”.

Obzirom da je u Srbiji od kolovoza 2019. u primjeni novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koji je gotovo u cijelosti kopija GDPR-a, MUP Srbije obvezan je bio provesti procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA). Zanimljivo je da je projekt već započeo, a nabavljene su i skupe pametne kamere i dodatna infrastruktura kada se MUP odlučio provesti procjenu. Procjena nije javno objavljena, a nevladine organizacije i civilne udruge koje predvodi SHARE Fondacija, došle su do dokumenta preko prava na pristup informacijama.

Prema njima, procjena je napravljena pro forme, te ne zadovoljava minimum propisanih zakonskih elemenata, pa čak ni opis rizika za prava i slobode građana. S njima se slaže i Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. Naime, MUP je zaključio da je ova obrada u interesu svih građana i služi njihovoj zaštiti te su eventualni negativni učinci svedeni na minimum.

Udruge pozivaju MUP da do daljnjeg obustavi uvođenje sustava za pametni video nadzor i naglašavaju potrebu da se provede javna rasprava o potrebama, učincima i mogućim posljedicama uvođenja ovakvog sustava.