Nastavno na objavu Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) o izricanju upravne novčane kazne Zagrebačkom holdingu i upite koje smo zaprimili, donosimo pojašnjenje o izuzeću od plaćanja novčanih kazni koje se odnosi na tijela javne vlasti.

Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u članku 83. stavak 7. predviđa mogućnost da „svaka država članica može utvrditi pravila mogu li se i u kojoj mjeri tijelima javne vlasti ili tijelima s poslovnim nastanom u toj državi članici izreći upravne novčane kazne“.

Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) člankom 47. određuje da „u postupcima koji se provode protiv tijela javne vlasti, tijelu javne vlasti ne može se izreći upravna novčana kazna za povrede ovog Zakona ili Opće uredbe o zaštiti podataka“.

Nadalje, Zakon u članku 3. stavak 2. definira da se u smislu ovoga Zakona „tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“ smatraju „tijelima javne vlasti“.

Budući da Zagrebački holding d.o.o. po definiciji iz Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka nije tijelo javne vlasti, može biti novčano kažnjen.

Moramo napomenuti da je definicija „tijela javne vlasti“ puno šira u Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22), prema kojem je u RH gotovo 6000 tijela javne vlasti, uključujući i Zagrebački holding d.o.o.

Zanimljivo je npr. da Grad Zagreb, koji je osnivač Zagrebačkog holdinga, ne može biti novčano kažnjen za kršenje Opće uredbe. Čini se dosta zbunjujuće, ali je vrlo jednostavno – držimo se definicije iz zakona kojeg primjenjujemo/tumačimo.